Pristupom web pregledniku Urbanističkog plana uređenja Grada Pregrade korisnik prihvaća slijedeće uvjete korištenja:
Preglednik je interaktivna karta u kojoj je za potrebe WEB prezentacije obrađen Urbanistički plan uređenja Grada Pregrade.
Podaci u web pregledniku nemaju službeni karakter. Korisnik preglednika i njime dobivenih podataka prihvaća sve rizike koji mogu nastati korištenjem istih i prihvaća ih koristiti isključivo za vlastite potrebe i na vlastitu odgovornost te prima na znanje da su prvenstveno informativni.
Preglednik Urbanističkog plana uređenja izrađen je u svrhu lakšeg pregledavanja i pretraživanja i ne smiju se koristiti umjesto službenih izvoda iz Plana ili službenih dokumenata drugih institucija.
Grafički prikaz (1.a. Korištenje i detaljna namjena površina) korišten je kao referentna podloga prilikom vektoriziranja površina namjene dok grafički prikazi komunalne infrastrukture ( 2B Pošta i telekomunikacije, 2C Elektroenergetika, 2D Plinoospkrba, 2E Vodoopskrba, 2F Odvodnja otpadnih voda i 2.A Promet ) korišteni su kao podloga za iscrtavanje linija infrastrukture
Vektoriziranim slojevima pridodana je interaktivnost. Klikom na poligon namjene i zone zaštite površina može se dobiti informacija o detaljnom razgraničenju javnih i drugih namjena te površina poligona dok klikom na liniju infrastrukture korisnik može dobiti informaciju o dužini, tipu i ostalim atributima.
Plinoospkrba
Vodoopskrba
Odvodnja
Telekomunikacija
Elektroopskrba
Promet
Urbanistički plan uređenja naselja pregrada
Urbanistički plan uređenja naselja Pregrada (skraćeni naziv: UPU Pregrada ili Plan) donosi se za podruĉje obuhvata određeno Prostornim planom Grada Pregrada – Izmjene i dopune 2007, a čija je granica prikazana na svim prilozima kartografskoga dijela Plana.
Temeljem članka 100. st. 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne Novine br. 76/07), Programa mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru Grada Pregrade (Službeni glasnik Županije Krapinsko-zagorske br. 3/04, 11/05. i 07/06) i članaka 14. i 42. Statuta grada Pregrade (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 22/01 i 11/02), uz mišljenje na Urbanistički plan uređenja grada Pregrade izdate od strane Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu (Klasa: 612-08/08-10/40; Urbroj: 532-04-05/6-08-2 od 01.07.2008.), Gradsko vijeće Grada Pregrada, na sjednici održanoj dana 08. srpnja 2008. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Pregrada
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Kačićeva 26,10000 Zagreb; tel: 01/4639-470, fax; 01/4639-284
Veza na PDF dokumente UPU Pregrada
Ciljevi prostornog razvoja i uređenja
PDF preglednik grafičkog dijela plana ( UPU pregrada )
VezaZavod za prostorno uređenje Krapinsko - zagorske županije
VezaGeoportal DGU - Geoportal Državne geodetske uprave predstavlja središnje mjesto pristupa prostornim podacima te jedan od temeljnih elemenata Nacionalne infrastrukture prostornih podataka
VezaKatastar - Preglednik katastarskih podataka služi za uvid u središnju bazu postojećih katastarskih podataka Republike Hrvatske koja se vodi u Središnjem uredu Državne geodetske uprave. Podaci koji se vode u bazi službeni su katastarski podaci.
VezaDetaljno razgraničenje površina unutar općeg razgraničenja javnih i drugih namjena. Prema planu planirane su slijedeće opće i detaljne namjene:
Obuhvaća prostor najuže povijesne jezgre grada Pregrade, zone perivoja dvoraca Dubrava i Gorica, nije moguća nova gradnja.
Svi radovi na građevinama moraju se odvijati u okvirima restauracije, sanacije i održavanja izvornog stanja, uz mogućnost manjih prilagodbi u interijeru za odvijanje funkcije.
Prije izvođenja bilo kakvih građevinskih radova, izuzev obnove pokrova i sanacije od vlage, trebaju se provesti konzervatorsko restauratorska istraživanja građevine.
Za obnovu i uređenje perivoja dvoraca treba izraditi povijesnu analizu i ocjenu stanja biljnog materijala, te očuvane povijesne perivojne opreme.
Zona zaštite koja obuhvaća ambijente i građevine povijesne jezgre grada Pregrade i nekadašnjih gospodarskih sklopova dvoraca Dubrava i Gorica, nije moguća nova gradnja čiji bi volumeni i oblikovanje narušili prostorne odnose i arhitektonska obilježja povijesnih građevina.
Na povijesno vrijednim građevinama moguće je održavanje i konzervacija te manje adaptacije i prilagodbe suvremenim funkcijama, uz uvjet očuvanja njihovih izvornih vanjskih obilježja.
Recentne (novije) građevine u povijesnoj jezgri koje su po svojim urbanističko arhitektonskim obilježjima integrirane (uklopljene) u prostor, odnosno povijesni ambijent i ocijenjene su kao ambijentalno prihvatljive, moguće su adaptacije interijera, manja izgradnja u dvorištima, redizajn pročelja u cilju poboljšanja izgleda građevine.
Moguća je potpuna ili djelomična rekonstrukcija recentnih građevina, uz uvjet poštivanja povijesne građevne linije, visine izgradnje, nagiba krova, kvalitetnog oblikovanja uličnog pročelja, poštivanje veličine i proporcije prozorskih i vratnih otvora, a prema obilježjima povijesno vrijedne strukture. U dvorištima otvorenim prema potoku Kosteljina moguće su rekonstrukcije dvorišnih građevina, najviše prizemne visine s podrumom, iznimno P+1, bez potkrovlja i bez nadozida ukoliko se time ne narušava vrijedna povijesna slika.
Na svim dvorišnim parcelama treba osigurati minimalno 40% neizgrađenih, hortikulturno uređenih površina. Vrijedne gospodarske zgrade dvorca Dubrava moraju se sanirati i održavati te se osim zadržavanja izvorne namjene mogu prenamijeniti u i drugu, koja neće bitno promijeniti njihova arhitektonska obilježja.
Zona zaštite koja obuhvaća gradska područja koja okružuju povijesnu jezgru grada Pregrade, moguća je nova gradnja uz uvjet uvažavanja prostornih odnosa, tipologije, visine i gabarita izgradnje, građevne linije, stupnja izgrađenosti, očuvanja zelenih površina.
Potrebna je sanacija konfliktnih prostora kao što je područje vezano uz danas napušteni kamenolom, koja prije svega uključuje biološko tehničku sanaciju samog kamenoloma, te urbanističko arhitektonsko uređenje eksploatacijskog i funkcionalno vezanog prostora.
Za taj je prostor potrebno izraditi urbanističko arhitektonsku studiju ili Detaljni plan koji će na prihvatljiv način urbanistički cjelovito riješiti prenamjenu prostora.
U okviru budućeg uređenja ovog prostora treba uspostaviti zonu zelenila prema potoku Kosteljina, a na parceli bi trebalo osigurati min. 40% zelenih površina.
Unutar zona zaštite krajolika, koje su i najvećim dijelom ujedno i zone vizualne izloženosti povijesne jezgre grada i graditeljskih sklopova dvoraca Dubrava, Gorica i Bežanec, nije moguća gradnja, izuzev održavanja postojećih građevina.
U tim se zonama ovisno o kvaliteti biljnog fonda mogu planirati parkovi, igrališta na travnatim površinama i sl. U dolini potoka Kosteljine moguće je formirati pješačke i biciklističke staze.
Uz potok Kosteljinu u okviru povijesne jezgre grada treba osigurati zeleni pojas min 6 m sa svake strane od ruba potoka.